Napisao/li: Kristina Zolota i Darko Tomašković

Johann Sebastian Bach (1685-1750) se rodio u Eisenachu, u obitelji, koja je dala veliki broj dobrih glazbenika. Bach je kao malen dječak

prepisivao stranu glazbenu literaturu i tako se učio skladateljskoj tehnici.

Od malena je pokazivao genijalnost i veliku predanost

glazbenoj umjetnosti, te smisao za kompozicije, ali začudo, u svijetu je, u to vrijeme bio poznat samo kao izvanredan orguljaš, te

nenadmašan improvizator. Skroman kao i svi njegovi najbliži, Bach se u životu i te kako namučio oko svojeg preživljavanja. Dobio je

namještenje kantora crkve Sv. tome u Leipzigu, posao koji je bio vrlo naporan. U to vrijeme je na toj dužnosti bilo uobičajeno znati i

pjevati i voditi zbor i dobro svirati (čembalo, orgulje, i violinu). Bach je sve to zaista i znao.

Bach je za svojeg života malo putovao. Nikad nije bio u inozemstvu, što je za ono vrijeme bilo pravo čudo.
Sve što je znao naučio je u svojoj zemlji od oca, brata, najbližih rođaka i poznatih njemačkih orguljaša kao što je Schutz.

Nezaboravan datum njegovog života je susret s Fridrikom Velikim koji ga je pozvao u svoj dvorac u Potsdamu da svojim prisustvom pomogne

vladaru u podizanju nauke i umjetnosti. Poznato je da je tom prilikom Fridrik Veliki zadao jednu temu, a Bach je na istu temu

improvizirao fugu koja je Fridrika vrlo oduševila. Kasnije je Bach izdao djelo pod nazivom "Muzička žrtva" i posvetio ga Fridriku

Velikom.

Poznat kao jedan od najvećih virtuoza na orguljama, uz mnoge službene poslove koje je obavljao kao kantor, te stalnim obiteljskim

brigama, pravo je čudo koliko je remek-djela stvorio taj veliki čovjek! To možemo objasniti samo njegovoj genijalnosti, te smirenoj

naravi koja je nalazila najveću utjehu u radu. U to vrijeme, njegove skladbe i genijalna djela suvremenici nisu mogli shvatiti jer je

bio daleko ispred svojeg vremena. I kako to često biva, trebalo je čak 80 godina proći od njegove smrti da ga čovječanstvo potpuno

shvati i prihvati kao jednog od najgenijalnijih skladatelja.

Bach je i danas moderan, jer je njegovo shvaćanje i glazba bilo daleko ispred njegova vremena. Njegovi elementi u glazbi su bliski

današnjim generacijama.

J.S.Bach genij i jedan od najvećih muzičara kojeg je čovječanstvo dalo je umro nezapaženo i od svojih suvremenika potpuno neshvaćen.

DJELA:

Renesansa Bachove umjetnosti počinje izvedbom "Pasije po Mateju" koju je upriličio 1829.god. Felix Mendelssohn.
Bach je simbol polifone muzike i njezinog najsavršenijeg oblika - fuge. Taj su oblik generacije pripremale da bi ga Bach razvio do

savršenstva. Danas se izvode gotovo sva Bachova djela. Ona su temelj školskih programa, osobito u klavirskoj nastavi.

Od malih kompozicija za klavir ( menueta, poloneza, preludija i fugeta) do dvoglasnih i troglasnih invencija, francuskih i engleskih

suita, pa sve do preludija i fuga.

(Glenn Gould - Jedan od najvećih interpretatora Bacha - klikni na sličicu)

Najveće je Bachovo djelo za klavir "Das Wohltemperierte Clavier" ( Dobro temperirani klavir.) koje je izašlo u dva dijela. 1. 1722,

2.1744. U svakom su djelu po 24 preludija i fuge u svim tonalitetima dura i mola. Bach je to djelo napisao u povodu temperiranja

klavira, tj. razdiobe oktave na 12 jednakih dijelova, koje je u uveo 1691.godine Andreas Werkmeister i omogućio primjenu enharmonije i

modulacije u daleke tonalitete.
 
Za orgulje je Bach pisao mnogo koralne preludije, fantazije i fantazije s fugama, tokate s fugama, sonate, koralne varijacije i

koncerte.
Za violinu: sonate, suite s pratnjom čembala i bez pratnje, koncerte.

 ( Brandenburški koncert br.1 - klikni na sličicu)

Za orkestar je Bach 4 suite i 6 Brandenburških koncerata. Brandenburške koncerte Bach je komponirao dok je boravio u Kothenu i oni

predstavljaju najveći domet na području barokne i instrumentalne glazbe.
Od vokalno-instrumentalnih djela poznate su Bachove kantate, duhovne i svjetovne.
Od svjetovnih su najpoznatije "Seljačka kantata" i "Kantata o kavi". U protestantskom bogoslužju kantate su vrlo važne jer su s njim

sadržajno povezane i umeću se između evanđelja i propovijedi. Tako da nije ni čudo što je Bach crkvenoj kantati posvetio toliku pažnju.

"U modernoj glazbi ne postoji ništa što već nije sadržano u Bachovim kantatama" kaže K.Nef dajući veliko značenje Bachovim kantatama.

Među najvećim Bachovim umjetničkim ostvarenjima jesu "Umjetnost fuge", gdje je na temelju jedne teme komponirano više fuga i prikazane

mogućnosti kontrapunkta, zatim "H-mol misa", "Pasija po Ivanu" i osobito "Pasija po Mateju".

Bach je bio veliki polifoničar. U njegovim djelima se isprepliću misli koje se slobodno razvijaju s toliko dramatske snage i

osjećajnosti da poniru u naše najdublje osjećaje i potiču vječnu radoznalost o filozofiji života i čovjeka.