Kako se povećavaju klimatske promjene , mijenja se i ekosustav mora.

Koraljni grebeni su bili ugroženi zbog direktnih ljudskih aktivnosti- zagađenja i prevelikog ulova riba.

Ali, sada su klimatske promjene postale jedna od najvećih prijetnji budućnosti koraljnih grebena.

Jedna petina zemljinih koraljnih grebena je nestala od 1950, a u U.S skoro jedna polovina

ekosistema koraljnih grebena se nalazi u lošem stanju. Ako svijet ne postane ozbiljniji glede reduciranja emisija goriva u slijedećih par

godina, vrlo je vjerojatno da će koralji polako izumirati.

Ovo će imati utjecaj na ljude po svijetu, koji žive od grebena za hranu, turizam i koji štite zemlju na kojoj žive.

Zbog promjene temperatura, nastaje i promjena ekosustava. Dugotrajno bijeljenje, ubija koralje, oni postaju osjetljiviji na zaraze,

i prekriva more s algama i spužvama, što omekšava koralje. Acidifikacija djeluje na koralje, tako da oni ne mogu izgraditi vlastiti kostur.

Tako grebeni postaju osjetljiviji na eroziju i na oluju.

Negativni učinci na koralje uključuju tsunami u Indijskom oceanu, štete od oluja i uragana, koji je

u kombinaciji s bijeljenjem karipskih koraljnih grebena, i uključujući ljudske faktore- zagađivanje, razvoj, pretjeran ulov riba, pošumljavanja,

u istočnoj Africi, južnoj Africi, naseljenim područjima Tihog oceana i Kariba.

Osobita prijetnja u povećanju ulova riba je u Aziji i Tanzaniji.

Što učiniti? Kako očuvati i bolje upravljati ekosustavima grebena? Ljudska zagađivanja i pretjeran ulov riba bi se trebali smanjiti ,

neka bi područja mora trebala biti zaštićena  kao način osiguravanja da grebeni mogu nastaviti štititi važna mrijestilišta riba i služiti

kao rezervoari morske biološke raznovrsnosti.

Skraćen članak s Science Daily- Kristina Zolota

                                                 komentari