ŠIBENIK, 9. ožujka 2009. (Hina) - Predstava "Metoda" katalonskog dramatičara Jordija Galcerana, zajednička produkcija HNK Split i Šibenskog kazališta pretpremijerno je večeras izvedena u Šibeniku.

Riječ je o predstavi koja nije dosada izvođena u Hrvatskoj, a čija će premijera i službena hrvatska praizvedba biti održana 14. ožujka u Splitu na sceni Gradskog kazališta lutaka.

"Metodu" je režirao Želimir Mesarić, a uloge itumače Bruna Bebić Tudor, Elvis Bošnjak, Ante Čedo Martinić i Nenad Srdelić. Scenografiju potpisuje Vedran Ivanković, kostime je osmislila Naida Kromić, a svjetlo je oblikovao Miroslav Mamić. Tekst Jordija Galcerana koji u originalu nosi naslov" El metode Gronholm" prevela je Dora Jelačić Bužimski.

SADRŽAJ:

Četvero kandidata dolazi na intervju u jednu tvrtku.
Što samo po sebi nije ništa neuobičajeno.
Sve do trenutka kada shvatimo da nismo sigurni tko zapravo radi intervju. I da li su svi kandidati zapravo kandidati. I da li je ovaj intervju zapravo intervju.

No, bez obzira na sve, dobiti posao jest bio početni cilj ove bizarne, natjecateljski raspoložene ekipe, koja neće prezati od ni od čega da bi došla do tog cilja, pa tako dan koji za većinu ljudi, iako pomalo stresniji od običnog, i dalje predstavlja nešto relativno uobičajenu, za ovu četvorku će se pretvoriti u prilično okrutnu igru čije granice nitko sa sigurnošću još nije definirao...

"Suradnja dvaju kazališta plod je želje da lijepo šibensko kazalište koristimo i mi, a inicijativi Ministrastva kulture o reprofesionalizaciji Šibenskog kazališta svakako doprinosi suradnja sa Splitom," kazao je nakon pretpremijere Milan Štrljić, intendant splitskog HNK.

Suradnja splitskog HNK i Šibenskog kazališta počela na predstavi Tahira Mujičića "Babina guica" u režiji Ivice Boban.

"Nadam se da će i predstava "Metoda" biti jednako uspješno izvedena na premijeri u Splitu, kao što je ovdje u Šibeniku i da će obići i druge pozornice u Hrvatskoj.", rekao je ravnatelj Šibenskog kazališta Dragan Zlatović koji je izrazio zadovoljstvo suradnjom sa splitskim HNK.

ZAGREB, 9. ožujka 2009. (Hina) - Jubilarna 50. izvedba "Hasanaginice", dramske predstave zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), bit će izvedena 14. ožujka u HNK.

Predstavu, rađenu po istoimenu djelu Milana Ogrizovića, režirao je Mustafa Nadarević, koji ujedno glumi Hasanagu, naslovnu ulogu u predstavi.

Predstava je premijerno izvedena 21. travnja 2006. Scenografkinja je Slavica Radović, kostimografkinja Diana Kosec-Bourek, dramaturginja Lada Kaštelan, skladatelj Ljupčo Konstantinov, a oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

U predstavi nastupaju Alma Prica (Hasanaginica), Mustafa Nadarević (Hasanaga), Marija Kohn (Hasanagina majka), Siniša Popović (Beg Pintorović) te Milan Pleština, Leona Paraminski, Olga Pakalović, Vanja Drach, Ivo Gregurević, Ivan Brkić, Nikša Kušelj, Dušan Gojić.

Na 14. festivalu glumca Alma Prica dobila je nagradu kao najbolja glumica za ulogu Hasanaginice, a Mustafa Nadarević kao najbolji glumac za ulogu Hasanage. Predstava je dobila i nagradu publike te nagradu za najbolje kostime na Marulićevim danima, a Nadarević je za nju dobio nagradu "Tito Strozzi".

Hasanaginica, prozna drama Milana Ogrizovića, ishodišni je tekst na temelju kojeg je glumac i redatelj Mustafa Nadarević napisao svoju inačicu slavne balade (zapisane 1774.) o sudbini žene turskog age. Priča je stavljena u izvanvremenski okvir. Nadarevićeva "Hasanaginica" govori o bazaru, Hasanaginu domu, Hasanaginičinoj ljubavi i ponosu, a u priči se isprepleću dva razdoblja, sadašnje i Hasanagino vrijeme, povezujući ljudske sudbine u tijeku vremena.

ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - U Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti večeras je otvorena izložba 35 do sada neizlaganih crteža starih talijanskih majstora iz fundusa Kabineta grafike.

Na izložbi su predstavljeni crteži talijanskih majstora od 16. do 18. stoljeća, nepoznata, nikad izlagana i neobjavljena građa najvećim dijelom bez atributivnih odrednica koja zahvaća u vremenska i umjetnička podneblja od renesanse do baroka i rokokoa, rekla je na otvorenju autorica kataloga i postava izložbe Margarita Sveštarov Šimat.

Riječ je o svojevrsnoj riznici starih crtačkih autografa koji obradom u katalogu i izložbom prvi puta dobivaju kronološki i stilski kontekst te prijedlog autorstva.

Na izložbi koja će biti otvorena do 10. svibnja javnost će se po prvi puta upoznati s djelima iz kruga Giorgia Vasarija, Giulia Romana, Francesca Primaticcia, Paola Veronesea, autografima Sebastiana Riccia te baroknih majstora Veneta i Venecije. Tu su i veronski crteži od manirizma do baroka (Bernardino India, Giovanni battista del Moro, Antonio Balestra, Odoardo Perini, Gianbetino Cignaroli).

Autorica izložbe posebno upozorava na izloženi crtež Judite i Holoferna Jurja Julija Klovića, kao jedno od njegovih najljepših i najsloženijih crtačkih invencija, koji će nakon izložbe biti restauriran.

Podsjetila je da je crtež 1937. kupljen na dražbi u Londonu, a zatim je darovan Strossmayerovoj galeriji starih majstora, da bi 1951. konačno prešao u Kabinet grafike gdje je upisan u inventarne knjige pod predmetnim brojem 1.

Izložbu prati katalog u kojemu svaki crtež ima svoju studiju.

ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - Retrospektivna izložba 213 fotografija umjetničkog fotografa i fotoreportera Đure Janekovića "Doživjeti Zagreb 30-ih" otvorena je večeras u Muzeju za umjetnost i obrt.

Izložen je izbor iz donacije od 1600 negativa i fotografskih pozitiva što ih je Janekovićeva obitelj darovala Muzeju za umjetnost i obrt, a koje prikazuju urbani Zagreb 30-ih od teatra i zabave, do tržnica, perivoja i tramvajskih stajališta.

Autorica izložbe Marija Tonković predstavila je Janekovića kao kroničara urbanog i noćnog Zagreba, prepoznatljivog rukopisa i interesa za urbani i noćni krajolik.

Đuro Janeković bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera koji se tim poslom bavio još 30-ih godina prošloga stoljeća, rekao je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović dodavši kako je to potpuno izmaklo pažnji kulturne javnosti, što se tom izložbom nastoji ispraviti.

Osim fotoreporterskog posla, Janeković je istraživao i medij fotografije, te stvarao radove u ozračju Nove objektivnosti (Neue Sachlikeit), što je, kako je rečeno, rijedak slučaj u hrvatskoj fotografiji.

Đuro Janeković (Zagreb, 1912. - Osijek, 1989.) 30-ih godina prošloga stoljeća bio je stalni reporter Jugoslavenske štampe u Zagrebu. Kao član zagrebačkog Fotokluba izlagao je na izložbama umjetničke fotografije u mnogim europskim gradovima. Više je puta nagrađivan za svoje radove.

Izložba fotografija Đure Janekovića, koju prati monografski katalog, otvorena je do 12. travnja.