WASHINGTON, 17. ožujka 2009. (Hina/AFP) - Maleni dinosaur mesožder živio je na području Sjeverne Amerike prije 75 milijuna godina, zaključili su kanadski paleontolozi na temelju dosad najmanjega pronađenog fosila.

Otkriće patuljastoga rođaka velociraptora, nazvanog Hesperonychus elisabethee, koji je bio otprilike napola manji od današnje mačke ilustrira raznolikost pretpovijesnih predatora, objasnili su znanstvenici.

"Hesperonychus je dosad najmanji dinosaur pronađen na području Sjeverne Amerike", potvrdio je Nick Longrich, paleontolog s biološkog odsjeka Sveučilišta u Calgaryju i jedan od autora studije objavljene u Analima američke Nacionalne akademije znanosti (PNAS).

Taj mali dinosaur bio je težak samo dva kilograma i visok 50 centimetara, a vjerojatno je lovio kukce, male sisavce, a možda i male dinosaure.

"Ovo otkriće pokazuje koliko je naše znanje ograničeno i daje nam naslutiti da su postojali i manji dinosauri od njega", naglasio je Longrich.

NEW YORK , 14. ožujka 2009. (Hina/AFP) - Primjerak prvog stripa Supermana, junaka nadljudskih moći, prodan je u petak na aukcijskoj prodaji za 317.200 dolara, a 1938. mu je cijena bila 10 centi.

Aukcijska prodaja, pokrenuta prije dva tjedna, odmah je dosegla iznos od 200.000 dolara, da bi u posljednji tren prešla prag od 300.000 dolara.

Ukupno je stiglo 89 ponuda. Ni prodavatelj ni kupac nisu identificirani.

Naslovnica tog nerestauriranog primjerka časopisa "Action Comics" pokazuje junaka u crvenoj kapici i plavom kostimu s logom "S" kako u ruci drži automobil okružen prestravljenim prolaznicima.

Lik Supermana osmislila su dvojica američkih adolescenata Jerry Siegel i Joe Shuster iz Clevelanda.

ZAGREB, 13. ožujka 2009. (Hina) - Hrvatska premijera skladbe kanadskoga skladatelja Lionela Daunaisa "Fantasie dans tous les tons" održana je u sklopu Dana frankofonije večeras u zagrebačkom Muzeju Mimara, a skladbu su izvele mezzosopranistica Martina Gojčeta uz glasovirsku pratnju Eve Kirchmayer Bilić.

Hrvatske glazbenice izvele su i poznate francuske arije Georgesa Bizeta i Hectora Berlioza.

Frankofonu glazbu izvodila je i grupa iz Karlovca "La Fabrique de la Musique".

Kanadski skladatelj iz Quebeca Lionel Daunais (1901.-1982.) autor je između ostaloga tekstova i glazbe za stotinjak melodija za glas i glasovir te dvadesetak za zbor.

Koncertu su nazočili i predstavnici veleposlanstava frankofonih zemalja Kanade, Francuske, Švicarske i Belgije.

BERLIN, 11. ožujka 2009. (Hina/AFP) - Drvena sandala, nošena zadnji puta prije 4900 godina je pronađena u Njemačkoj , u Bodenskom jezeru. Nađena je na mjestu negdašnjeg naselja sojenica na obali jezera.Dobro očuvan europski broj 36  ili UK 6 , je od velike povijesne važnosti.

Tijekom podvodnih pretraživanja sandalu su pronašli arheolozi ronioci službe za zaštitu ostataka regionalne države Baden Wuertemberg.

"Već u željezno doba obale Bodenskog jezera nudile su izvrsne životne uvjete", objasnio je u priopćenju ministar-predsjednik Johannes Schmalzl.

Brojna naselja sojenica bila su izgrađena na obalama jezera između 4. i 1. tisućljeća prije Krista" objasnio je Schmalzl.

Ispod vode su u vazama brojni drveni predmeti i hrana u očuvani jer nije došlo do oksidacije, a time i raspadanja, kao što pokazuje sandala pronađena u naslagama taloga iz doba kasnog neolitika.

Arheolozi su to važnost tog otkrića usporedili s onim Alpskog ledenog čovjeka, čije je mumificirano 5000 godina staro tijelo pronađeno u otopljenom ledenjaku.

Hina & Earthtimes.

WASHINGTON, 11. ožujka 2009. (Hina/AFP) - Muzej američke povijesti u Washingtonu objavio je u utorak da je otkrio "tajnu poruku" u džepnome satu predsjednika Abrahama Lincolna koju je jedan urar ugravirao na satnom mehanizmu.

Poruka ugravirana na satnom mehanizmu izrađenom od zlata govori o prvom metku ispaljenom u doba građanskoga rata i o zadovoljstvu što zemlja ima predsjednika: "13. travnja 1861. Fort Sumter su napali pobunjenici. Bogu hvala, imamo vladu", piše u tekstu ispisanom između nazubljenih kotačića satnoga mehanizma.

Tekst je veoma pomno ispisao i potpisao Jonathan Dillon, urar koji je u travnju 1861. popravljao predsjednikov sat.

"Lincoln nije znao da nosi tu poruku u svome džepu", rekao je direktor muzeja Brent Glass.

Lincoln je sat kupio kod zlatara u Springfieldu, u Illinoisu, 1850-ih, a u ruke muzeja dospio je više od stotinu godina poslije, 1958.

Urar je 1906., kada su mu bile 84 godine, u razgovoru za The New York Times otkrio da je u unutrašnjost Lincolnova sata urezao riječi: "Prvi metak je ispaljen. Ropstvo je ukinuto. Hvala Bogu, imamo predsjednika koji će se barem potruditi".

ŠIBENIK, 9. ožujka 2009. (Hina) - Predstava "Metoda" katalonskog dramatičara Jordija Galcerana, zajednička produkcija HNK Split i Šibenskog kazališta pretpremijerno je večeras izvedena u Šibeniku.

Riječ je o predstavi koja nije dosada izvođena u Hrvatskoj, a čija će premijera i službena hrvatska praizvedba biti održana 14. ožujka u Splitu na sceni Gradskog kazališta lutaka.

"Metodu" je režirao Želimir Mesarić, a uloge itumače Bruna Bebić Tudor, Elvis Bošnjak, Ante Čedo Martinić i Nenad Srdelić. Scenografiju potpisuje Vedran Ivanković, kostime je osmislila Naida Kromić, a svjetlo je oblikovao Miroslav Mamić. Tekst Jordija Galcerana koji u originalu nosi naslov" El metode Gronholm" prevela je Dora Jelačić Bužimski.

SADRŽAJ:

Četvero kandidata dolazi na intervju u jednu tvrtku.
Što samo po sebi nije ništa neuobičajeno.
Sve do trenutka kada shvatimo da nismo sigurni tko zapravo radi intervju. I da li su svi kandidati zapravo kandidati. I da li je ovaj intervju zapravo intervju.

No, bez obzira na sve, dobiti posao jest bio početni cilj ove bizarne, natjecateljski raspoložene ekipe, koja neće prezati od ni od čega da bi došla do tog cilja, pa tako dan koji za većinu ljudi, iako pomalo stresniji od običnog, i dalje predstavlja nešto relativno uobičajenu, za ovu četvorku će se pretvoriti u prilično okrutnu igru čije granice nitko sa sigurnošću još nije definirao...

"Suradnja dvaju kazališta plod je želje da lijepo šibensko kazalište koristimo i mi, a inicijativi Ministrastva kulture o reprofesionalizaciji Šibenskog kazališta svakako doprinosi suradnja sa Splitom," kazao je nakon pretpremijere Milan Štrljić, intendant splitskog HNK.

Suradnja splitskog HNK i Šibenskog kazališta počela na predstavi Tahira Mujičića "Babina guica" u režiji Ivice Boban.

"Nadam se da će i predstava "Metoda" biti jednako uspješno izvedena na premijeri u Splitu, kao što je ovdje u Šibeniku i da će obići i druge pozornice u Hrvatskoj.", rekao je ravnatelj Šibenskog kazališta Dragan Zlatović koji je izrazio zadovoljstvo suradnjom sa splitskim HNK.

ZAGREB, 9. ožujka 2009. (Hina) - Jubilarna 50. izvedba "Hasanaginice", dramske predstave zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), bit će izvedena 14. ožujka u HNK.

Predstavu, rađenu po istoimenu djelu Milana Ogrizovića, režirao je Mustafa Nadarević, koji ujedno glumi Hasanagu, naslovnu ulogu u predstavi.

Predstava je premijerno izvedena 21. travnja 2006. Scenografkinja je Slavica Radović, kostimografkinja Diana Kosec-Bourek, dramaturginja Lada Kaštelan, skladatelj Ljupčo Konstantinov, a oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

U predstavi nastupaju Alma Prica (Hasanaginica), Mustafa Nadarević (Hasanaga), Marija Kohn (Hasanagina majka), Siniša Popović (Beg Pintorović) te Milan Pleština, Leona Paraminski, Olga Pakalović, Vanja Drach, Ivo Gregurević, Ivan Brkić, Nikša Kušelj, Dušan Gojić.

Na 14. festivalu glumca Alma Prica dobila je nagradu kao najbolja glumica za ulogu Hasanaginice, a Mustafa Nadarević kao najbolji glumac za ulogu Hasanage. Predstava je dobila i nagradu publike te nagradu za najbolje kostime na Marulićevim danima, a Nadarević je za nju dobio nagradu "Tito Strozzi".

Hasanaginica, prozna drama Milana Ogrizovića, ishodišni je tekst na temelju kojeg je glumac i redatelj Mustafa Nadarević napisao svoju inačicu slavne balade (zapisane 1774.) o sudbini žene turskog age. Priča je stavljena u izvanvremenski okvir. Nadarevićeva "Hasanaginica" govori o bazaru, Hasanaginu domu, Hasanaginičinoj ljubavi i ponosu, a u priči se isprepleću dva razdoblja, sadašnje i Hasanagino vrijeme, povezujući ljudske sudbine u tijeku vremena.

ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - U Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti večeras je otvorena izložba 35 do sada neizlaganih crteža starih talijanskih majstora iz fundusa Kabineta grafike.

Na izložbi su predstavljeni crteži talijanskih majstora od 16. do 18. stoljeća, nepoznata, nikad izlagana i neobjavljena građa najvećim dijelom bez atributivnih odrednica koja zahvaća u vremenska i umjetnička podneblja od renesanse do baroka i rokokoa, rekla je na otvorenju autorica kataloga i postava izložbe Margarita Sveštarov Šimat.

Riječ je o svojevrsnoj riznici starih crtačkih autografa koji obradom u katalogu i izložbom prvi puta dobivaju kronološki i stilski kontekst te prijedlog autorstva.

Na izložbi koja će biti otvorena do 10. svibnja javnost će se po prvi puta upoznati s djelima iz kruga Giorgia Vasarija, Giulia Romana, Francesca Primaticcia, Paola Veronesea, autografima Sebastiana Riccia te baroknih majstora Veneta i Venecije. Tu su i veronski crteži od manirizma do baroka (Bernardino India, Giovanni battista del Moro, Antonio Balestra, Odoardo Perini, Gianbetino Cignaroli).

Autorica izložbe posebno upozorava na izloženi crtež Judite i Holoferna Jurja Julija Klovića, kao jedno od njegovih najljepših i najsloženijih crtačkih invencija, koji će nakon izložbe biti restauriran.

Podsjetila je da je crtež 1937. kupljen na dražbi u Londonu, a zatim je darovan Strossmayerovoj galeriji starih majstora, da bi 1951. konačno prešao u Kabinet grafike gdje je upisan u inventarne knjige pod predmetnim brojem 1.

Izložbu prati katalog u kojemu svaki crtež ima svoju studiju.

ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - Retrospektivna izložba 213 fotografija umjetničkog fotografa i fotoreportera Đure Janekovića "Doživjeti Zagreb 30-ih" otvorena je večeras u Muzeju za umjetnost i obrt.

Izložen je izbor iz donacije od 1600 negativa i fotografskih pozitiva što ih je Janekovićeva obitelj darovala Muzeju za umjetnost i obrt, a koje prikazuju urbani Zagreb 30-ih od teatra i zabave, do tržnica, perivoja i tramvajskih stajališta.

Autorica izložbe Marija Tonković predstavila je Janekovića kao kroničara urbanog i noćnog Zagreba, prepoznatljivog rukopisa i interesa za urbani i noćni krajolik.

Đuro Janeković bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera koji se tim poslom bavio još 30-ih godina prošloga stoljeća, rekao je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović dodavši kako je to potpuno izmaklo pažnji kulturne javnosti, što se tom izložbom nastoji ispraviti.

Osim fotoreporterskog posla, Janeković je istraživao i medij fotografije, te stvarao radove u ozračju Nove objektivnosti (Neue Sachlikeit), što je, kako je rečeno, rijedak slučaj u hrvatskoj fotografiji.

Đuro Janeković (Zagreb, 1912. - Osijek, 1989.) 30-ih godina prošloga stoljeća bio je stalni reporter Jugoslavenske štampe u Zagrebu. Kao član zagrebačkog Fotokluba izlagao je na izložbama umjetničke fotografije u mnogim europskim gradovima. Više je puta nagrađivan za svoje radove.

Izložba fotografija Đure Janekovića, koju prati monografski katalog, otvorena je do 12. travnja.