PARIZ, 12. ožujka 2009. (Hina/AFP) - Znanstvenici već čitavo stoljeće znaju da se smanjenjem unosa hrane u organizam smanjuje i rast pojedinih tumora, no nisu znali i razlog, a nova studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, razotkriva ulogu enzima fosfoinozitol 3-kinaze u tom procesu.

Nada Kalaany i David Sabatini, znanstvenici s Tehnološkog instituta u američkoj državi Massachusetts proučavali su kakav se učinak postiže ograničenjem unosa hrane na pojedine ljudske tumore presađene miševima.

Proučavali su rak mozga, debelog crijeva, prostate te različite oblike raka dojke, a svoja otkrića objavili u srijedu u britanskom časopisu Nature.

Pojedini tumori (debelog crijeva i dva oblika raka dojke) smanjivali su se kako se smanjivao unos hrane, no kod nekih drugih tumora (prostate, mozga i jednog oblika dojke) takvi su učinci izostali.

Tada su znanstvenici utvrdili da učinak smanjenja tumora izostaje kada se aktivira fosfoinozitol 3-kinaze (PI3K), enzim koji igra glavnu ulogu u širenju kancerogenih stanica. Ustanovili su da osjetljivost pojedinog tumora na smanjen unos hrane ovisi o stupnju aktivacije tog enzima.

"Modulirajući aktiviranje enzima PI3K, moguće je pretvoriti tumor otporan na ograničenje unosa hrane u tumor koji na to postaje osjetljiv", ustvrdili su znanstvenici.

ZAGREB, 9. ožujka 2009. (Hina) - Sitni zagrebački kriminalac nije mogao ni sanjati da će ga tri godine nakon provale i krađe 20 kuna iz kafića u Gajnicama policija ipak uspjeti pronaći i to zahvaljujući DNK analizi bioloških tragova koje je ostavio na mjestu zločina.

Policija je danas izvijestila da je uhvatila 22-godišnjaka koji je sredinom travnja 2006. provalio u kafić u Crnojezerskoj ulici u Gajnicama. Iz kafića je odnio mizeran plijen ali i ostavio biološke tragove koji su na kraju policiju doveli do njega.

Osumnjičeni je priveden u Istražni centar zagrebačkog Županijskog suda.

ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, koje ove godine slavi 90. obljetnicu postojanja, dodijelio je večeras svoje godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima.

Na svečanoj akademiji u Muzeju Mimara dvanaestero mladih znanstvenika i umjetnika dobilo je diplome i novčane nagrade od po 4000 kuna za svoj doprinos u 2008. za područja biologije, kemije, biotehničkih i tehničkih znanosti, biomedicine, te društvenih i humanističkih znanosti.

Godišnju nagradu iz područja biologije dobio je Branimir Bertoša, iz područje biotehničkih znanosti Berislav Lisnić i Katarina Huić Babić, iz područja kemije Dominik Cinčić, iz područja biomedicine Marija Brgles, dok su iz područja tehničkih znanosti nagrade dobili Ivica Skozrit i Iva Rezić.

Godišnje nagrade iz područja društvenih znanosti dobili su Josip Mikulić, Maja Munivrana Vajda i Trpimir Vedriš, iz područja humanističkih znanosti nagrada je dodijeljena Marku Likeru, a violinistu Ivanu Novincu za umjetničko ostvarenje.

Na 11. dodjeli nagrada Društva ove je godine umjesto deset, koliko je predviđeno pravilnikom, nagrađeno 12 mladih znanstvenika i umjetnika, istaknula je predsjednica povjerenstva za dodjelu nagrada Jasna Franekić Čolić. Većina njih radove je publicirala u vrhunskim časopisima, a prednost su imali oni koji su istraživanja provedena u Hrvatskoj prezentirali svjetskoj javnosti, rekla je predsjednica povjerenstva.

Svečanoj akademiji pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, uz članove Društva nazočni su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, izaslanik hrvatskoga predsjednika Izet Aganović, te izaslanik predsjednika Vlade ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, članovi diplomatskog zbora, predsjednici sudova i bivši rektori.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš rekao je kako je Društvo u proteklih 90 godina, prolazeći kroz niz političkih mijena, težilo očuvanju akademskih sloboda i autohtonih interesa akademske zajednice te da je unatoč svim poteškoćama uspjelo očuvati temeljne vrijednosti akademske zajednice.

Okupljene članove akademske zajednice pozdravio je i predsjednik Sabora Luka Bebić istaknuvši kako je Društvo sveučilišnih nastavnika svih 90 godina širilo horizonte, te da je unatoč korjenitim društvenim i ekonomskim promjenama, ostalo čuvarom hrvatskog duha i povijesne baštine.

Čestitkama članovima pridružio se i ministar Primorac rekavši kako je njihovo društvo danas pokretač promjena utemeljenih na znanju, moralnom integritetu i domoljublju.

U ime nagrađenih na zahvalila je Katarina Huić Babić.

Monografiju o povijesti Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (1919.-2009.) predstavili su predsjednik Društva Željko Horvatić i tajnik Stjenko Vranjican.

U predvorju muzeja izloženi su uljani portreti svih dosadašnjih predsjednika Društva, koje je izradio akademski slikar Dinko Zlatarić.