ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - Retrospektivna izložba 213 fotografija umjetničkog fotografa i fotoreportera Đure Janekovića "Doživjeti Zagreb 30-ih" otvorena je večeras u Muzeju za umjetnost i obrt.

Izložen je izbor iz donacije od 1600 negativa i fotografskih pozitiva što ih je Janekovićeva obitelj darovala Muzeju za umjetnost i obrt, a koje prikazuju urbani Zagreb 30-ih od teatra i zabave, do tržnica, perivoja i tramvajskih stajališta.

Autorica izložbe Marija Tonković predstavila je Janekovića kao kroničara urbanog i noćnog Zagreba, prepoznatljivog rukopisa i interesa za urbani i noćni krajolik.

Đuro Janeković bio je jedan od prvih hrvatskih fotoreportera koji se tim poslom bavio još 30-ih godina prošloga stoljeća, rekao je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović dodavši kako je to potpuno izmaklo pažnji kulturne javnosti, što se tom izložbom nastoji ispraviti.

Osim fotoreporterskog posla, Janeković je istraživao i medij fotografije, te stvarao radove u ozračju Nove objektivnosti (Neue Sachlikeit), što je, kako je rečeno, rijedak slučaj u hrvatskoj fotografiji.

Đuro Janeković (Zagreb, 1912. - Osijek, 1989.) 30-ih godina prošloga stoljeća bio je stalni reporter Jugoslavenske štampe u Zagrebu. Kao član zagrebačkog Fotokluba izlagao je na izložbama umjetničke fotografije u mnogim europskim gradovima. Više je puta nagrađivan za svoje radove.

Izložba fotografija Đure Janekovića, koju prati monografski katalog, otvorena je do 12. travnja.

ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - U Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti večeras je otvorena izložba 35 do sada neizlaganih crteža starih talijanskih majstora iz fundusa Kabineta grafike.

Na izložbi su predstavljeni crteži talijanskih majstora od 16. do 18. stoljeća, nepoznata, nikad izlagana i neobjavljena građa najvećim dijelom bez atributivnih odrednica koja zahvaća u vremenska i umjetnička podneblja od renesanse do baroka i rokokoa, rekla je na otvorenju autorica kataloga i postava izložbe Margarita Sveštarov Šimat.

Riječ je o svojevrsnoj riznici starih crtačkih autografa koji obradom u katalogu i izložbom prvi puta dobivaju kronološki i stilski kontekst te prijedlog autorstva.

Na izložbi koja će biti otvorena do 10. svibnja javnost će se po prvi puta upoznati s djelima iz kruga Giorgia Vasarija, Giulia Romana, Francesca Primaticcia, Paola Veronesea, autografima Sebastiana Riccia te baroknih majstora Veneta i Venecije. Tu su i veronski crteži od manirizma do baroka (Bernardino India, Giovanni battista del Moro, Antonio Balestra, Odoardo Perini, Gianbetino Cignaroli).

Autorica izložbe posebno upozorava na izloženi crtež Judite i Holoferna Jurja Julija Klovića, kao jedno od njegovih najljepših i najsloženijih crtačkih invencija, koji će nakon izložbe biti restauriran.

Podsjetila je da je crtež 1937. kupljen na dražbi u Londonu, a zatim je darovan Strossmayerovoj galeriji starih majstora, da bi 1951. konačno prešao u Kabinet grafike gdje je upisan u inventarne knjige pod predmetnim brojem 1.

Izložbu prati katalog u kojemu svaki crtež ima svoju studiju.