ZAGREB, 10. ožujka 2009. (Hina) - Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, koje ove godine slavi 90. obljetnicu postojanja, dodijelio je večeras svoje godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima.

Na svečanoj akademiji u Muzeju Mimara dvanaestero mladih znanstvenika i umjetnika dobilo je diplome i novčane nagrade od po 4000 kuna za svoj doprinos u 2008. za područja biologije, kemije, biotehničkih i tehničkih znanosti, biomedicine, te društvenih i humanističkih znanosti.

Godišnju nagradu iz područja biologije dobio je Branimir Bertoša, iz područje biotehničkih znanosti Berislav Lisnić i Katarina Huić Babić, iz područja kemije Dominik Cinčić, iz područja biomedicine Marija Brgles, dok su iz područja tehničkih znanosti nagrade dobili Ivica Skozrit i Iva Rezić.

Godišnje nagrade iz područja društvenih znanosti dobili su Josip Mikulić, Maja Munivrana Vajda i Trpimir Vedriš, iz područja humanističkih znanosti nagrada je dodijeljena Marku Likeru, a violinistu Ivanu Novincu za umjetničko ostvarenje.

Na 11. dodjeli nagrada Društva ove je godine umjesto deset, koliko je predviđeno pravilnikom, nagrađeno 12 mladih znanstvenika i umjetnika, istaknula je predsjednica povjerenstva za dodjelu nagrada Jasna Franekić Čolić. Većina njih radove je publicirala u vrhunskim časopisima, a prednost su imali oni koji su istraživanja provedena u Hrvatskoj prezentirali svjetskoj javnosti, rekla je predsjednica povjerenstva.

Svečanoj akademiji pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića, uz članove Društva nazočni su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, izaslanik hrvatskoga predsjednika Izet Aganović, te izaslanik predsjednika Vlade ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, članovi diplomatskog zbora, predsjednici sudova i bivši rektori.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš rekao je kako je Društvo u proteklih 90 godina, prolazeći kroz niz političkih mijena, težilo očuvanju akademskih sloboda i autohtonih interesa akademske zajednice te da je unatoč svim poteškoćama uspjelo očuvati temeljne vrijednosti akademske zajednice.

Okupljene članove akademske zajednice pozdravio je i predsjednik Sabora Luka Bebić istaknuvši kako je Društvo sveučilišnih nastavnika svih 90 godina širilo horizonte, te da je unatoč korjenitim društvenim i ekonomskim promjenama, ostalo čuvarom hrvatskog duha i povijesne baštine.

Čestitkama članovima pridružio se i ministar Primorac rekavši kako je njihovo društvo danas pokretač promjena utemeljenih na znanju, moralnom integritetu i domoljublju.

U ime nagrađenih na zahvalila je Katarina Huić Babić.

Monografiju o povijesti Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu (1919.-2009.) predstavili su predsjednik Društva Željko Horvatić i tajnik Stjenko Vranjican.

U predvorju muzeja izloženi su uljani portreti svih dosadašnjih predsjednika Društva, koje je izradio akademski slikar Dinko Zlatarić.

AMSTERDAM , 12. ožujka 2009. (Hina) - Nizozemski znanstvenici iz amsterdamskog medicinskog centra (AMC) otkrili su gen odgovoran za iznenadno zatajenje srca mladih ljudi.

Rezultati istraživanja objavljeni su na internetskim stranicama američkoga stručnog časopisa American Journal od Human Genetics. Znanstvenici su objasnili kako su se tijekom istraživanja usredotočili na idiopatsku fibrilaciju ventrikula, dosad nedovoljno poznat i neobjašnjiv poremećaj srčanog ritma. Osobe koje pate od ovog poremećaja osjećaju iznenadne brze kontrakcije srčanog mišića, što blokira redovitu funkciju srca, odnosno punjenje klijetki, i brzo rezultira srčanim udarom. Ako poremećaj ostane nezamijećen ili se ne liječi, mozak pati od nedostatne opskrbe kisikom što uzrokuje iznenadnu smrt.

Četvrtina osoba koje boluju od ovoga oblika nasljednoga genetskog poremećaja često umre prije navršenih 50 godina. Nizozemski znanstvenici ustvrdili su da je za poremećaj odgovoran fragment DNK na kromosomu 7q36.

Kod nositelja ovoga gena mogućnost prijenosa na potomstvo je čak 50 posto. No s obzirom da su znanstvenici identificirali gen, osobama koje ga imaju, moći će se implantirati maleni elektronički defibrilator. Dakle, ukoliko dođe do srčanog zastoja, automatski će reagirati elektronički debriblator koji će zaustaviti ventrikularne kontrakcije.